TRANSVERZALA SREMSKI FRONT
PSD Zeleznicar iz Sida je 1977. godine otvorilo transverzalu. Obnova transverzale izvrsena je 2001. godine kada je ponovo otvorena. Transverzala ima 8 kontrolnih tacaka. Cela transverzala se moze preci 13-15 casova hoda, najbolje za dva dana.
Klikni na zeljenu kontrolnu tacku i dobices informaciju o toj kontrolnoj tacki.
- KT 1 - GALERIJA SAVE SUMANOVICA

KT 1 - GALERIJA SAVE SUMANOVICA U SIDU - 113 mnv
Galerija slika Sava Sumanovic osnovana je 1952. godine, kada Persida Sumanovic, Savina majka, gradu poklonila 417 slika i kucu u kojoj se one
cuvaju i izlazu.
| Galerija slika Sava Sumanovic osnovana je 1952. godine, kada Persida Sumanovic, Savina majka, gradu poklonila 417 slika i kucu u kojoj se one cuvaju i izlazu. |
- KT 2 - BERKASOVO

KT 2 - CRKVA SV. PETKE U BERKASOVU - 149 mnv
U blizini Berkasova na dva kilometra severozapadno u sastavu spomenickog kompleksa parohijalne crkve, nalazi se Crkva Svete Paraskeve - Sv. Petka , smestena u lepoj
uvali na potezu Asman, okruzena sumom i vinogradima. Ispod samog temelja, na istocnoj strani crkve nalazi se uredjen izvor, cija se voda u narodu smatra lekovitom i
cudotvornom. Pre danasnje crkve postoje pisani tragovi istoricara iz 1863. godine da je postojala crkva brvnara oko koje se narod okupljao. O crkvi se govori 1884. godine i cudno
je da nema ni jednog podatka koji bi se odnosio na nju. Crkva brvnara je izgorela i nakon toga je izgradjena ova danasnja crkva.
| U blizini Berkasova na dva kilometra severozapadno u sastavu spomenickog kompleksa parohijalne crkve, nalazi se Crkva Svete Paraskeve - Sv. Petka , smestena u lepoj uvali na potezu Asman, okruzena sumom i vinogradima. Ispod samog temelja, na istocnoj strani crkve nalazi se uredjen izvor, cija se voda u narodu smatra lekovitom i cudotvornom. Pre danasnje crkve postoje pisani tragovi istoricara iz 1863. godine da je postojala crkva brvnara oko koje se narod okupljao. O crkvi se govori 1884. godine i cudno je da nema ni jednog podatka koji bi se odnosio na nju. Crkva brvnara je izgorela i nakon toga je izgradjena ova danasnja crkva. |
- KT 3 - BIKIC DO

KT 3 - BIKIC DO - 132 mnv
Bikic Do je malo Sremsko selo sa trista stanovnika. Kontrolna tacka transverzale je vinski podrum u Bikic dolu
| Bikic Do je malo Sremsko selo sa trista stanovnika. Kontrolna tacka transverzale je vinski podrum u Bikic dolu |
- KT 4 - MANASTIR PRIVINA GLAVA

KT 4 - MANASTIR PRIVINA GLAVA
Privina (Pribina) Glava je najzapadnije smesten manastir od svih 16 Fruskogorskih manastira. Ovaj manastir je dobio je ime po osnivacu vlastelinu Privi (Pribi) iz 12. veka.
Obnovljen je verovatno 1496. godine od strane Jovana I vladika Maksima Brankovica, ali se prema turskim dokumentima njegovo osnivanje ili obnova vezuje za sredinu 16.
veka. Privina glava se spominje u 17. veku povodom obnove iluminiranog rukopisa iz 14. veka, poznatijeg kao Minhenski psaltir. Prema ovom rukopisu, manastir Kovilj
osnovali su monasi Privine Glave na svom imanju. Na kraju tursko-austrijskih ratova manastir je opusteo zbog cestih nemira, pa su se monasi u manastir vratili tek posle
zakljucenja Karlovackog mira 1699. godine. Na mestu starije crkve iz kasnog srednjeg veka 1741. godine sagradjena je nova crkva, posvecena Sv. Arhandjelima Gavrilu i Mihajlu,
dvospratni konaci sa juzne i istocne strane
| Privina (Pribina) Glava je najzapadnije smesten manastir od svih 16 Fruskogorskih manastira. Ovaj manastir je dobio je ime po osnivacu vlastelinu Privi (Pribi) iz 12. veka. Obnovljen je verovatno 1496. godine od strane Jovana I vladika Maksima Brankovica, ali se prema turskim dokumentima njegovo osnivanje ili obnova vezuje za sredinu 16. veka. Privina glava se spominje u 17. veku povodom obnove iluminiranog rukopisa iz 14. veka, poznatijeg kao Minhenski psaltir. Prema ovom rukopisu, manastir Kovilj osnovali su monasi Privine Glave na svom imanju. Na kraju tursko-austrijskih ratova manastir je opusteo zbog cestih nemira, pa su se monasi u manastir vratili tek posle zakljucenja Karlovackog mira 1699. godine. Na mestu starije crkve iz kasnog srednjeg veka 1741. godine sagradjena je nova crkva, posvecena Sv. Arhandjelima Gavrilu i Mihajlu, dvospratni konaci sa juzne i istocne strane |
- KT 5 - SOTSKO JEZERO

KT 5 - SOTSKO JEZERO
Jezero Sot ili Sotsko jezero, kako ga nazivaju mjestanii stanovnici sidske opcine koji imaju priliku uzivatiu njegovim blagodatima, nalazi se na desetak kilometara od Sida
na magistralnoj cesti Sid - Ilok, na samom izlazu iz Sota. To umjetno akumulacijsko jezero povrsine je 33 hektara i prosjecne dubine oko 4 metra.
Kontrolna tacka transverzale je brana na Sotskom jezeru
| Jezero Sot ili Sotsko jezero, kako ga nazivaju mjestanii stanovnici sidske opcine koji imaju priliku uzivatiu njegovim blagodatima, nalazi se na desetak kilometara od Sida na magistralnoj cesti Sid - Ilok, na samom izlazu iz Sota. To umjetno akumulacijsko jezero povrsine je 33 hektara i prosjecne dubine oko 4 metra. Kontrolna tacka transverzale je brana na Sotskom jezeru |
- KT 6 - LOVISTE VOROVO

KT 6 - LOVISTE VOROVO
Loviste Nacionalnog Parka Fruska Gora obuhvata povrsinu od 22420 ha i sastoji se od zatvorenog (rezervat Vorovo) i otvorenog dela. Karakteristika lovista je slozena i
vrstama brojna fauna, sto je u skladu sa opstim prirodnim, klimatskim i geografskim uslovima terena, kao i raznolika i floristicki bogata vegetacija. Pored toga, veci deo
lovista raspolaze pravilno rasporedjenim izvoristima vode, sto dodatno pospesuje uzgoj divljaci na ovom podrucju. Loviste je brdskog tipa u kome se pored autohtonih vrsta
(evropski jelen, divlja svinja, srna i zec) nalaze i alohtone vrste divljaci (muflon i jelen lopatar) koje se uzgajaju u rezervatu Vorovo.
| Loviste Nacionalnog Parka Fruska Gora obuhvata povrsinu od 22420 ha i sastoji se od zatvorenog (rezervat Vorovo) i otvorenog dela. Karakteristika lovista je slozena i vrstama brojna fauna, sto je u skladu sa opstim prirodnim, klimatskim i geografskim uslovima terena, kao i raznolika i floristicki bogata vegetacija. Pored toga, veci deo lovista raspolaze pravilno rasporedjenim izvoristima vode, sto dodatno pospesuje uzgoj divljaci na ovom podrucju. Loviste je brdskog tipa u kome se pored autohtonih vrsta (evropski jelen, divlja svinja, srna i zec) nalaze i alohtone vrste divljaci (muflon i jelen lopatar) koje se uzgajaju u rezervatu Vorovo. |
- KT 7 - ERDEVIK

KT 7 - ERDEVIK - 140 mnv
Arheoloskim istrazivanjem mnogi nalazi navode na zakljucak da je na ovom terenu postojalo naselje jos u bronzano doba. U selu se nalazi nekoliko lokaliteta iz rimskog doba,
a po pisanim spomenicima Erdevik se prvi put spominje 1351. godine. Erdevicani su poznati po visoko kvalitetnom grozdju i vinu, kao i po proizvodnji hmelja .
1826. godine, knez Livije Odeskalki izgradio podrum i uzdigao vinsku kulturu tako da se i danas Erdevik prepoznaje prvo kao vinski kraj. Draz mestu sigurno daju tri crkve,
stoletni primerci dzakarande, retkog drveca koje krasi lisabonske ulice. Rimljani su Erdeviku ostavili znacajne spomenike, a priroda raskos, koja se nicim ne moze meriti.
Ipak, na mestu najmanjeg od tri jezera koja pripadaju Erdeviku, Banja, udruzenim snagama rimskih graditelja i neprevazidjenog neimara prirode, stvoreno je ono sto ni ljudska
masta ne bi znala da izmasta. Druga dva jezera, Moharac i Bruje, su vestacka, ali zahvaljujuci njima citav krajolik je dobio pitoreskno ruho koje ga cini neponovljivim.
Kontrolna tacka transverzale je Erdevicki podrum
| Arheoloskim istrazivanjem mnogi nalazi navode na zakljucak da je na ovom terenu postojalo naselje jos u bronzano doba. U selu se nalazi nekoliko lokaliteta iz rimskog doba, a po pisanim spomenicima Erdevik se prvi put spominje 1351. godine. Erdevicani su poznati po visoko kvalitetnom grozdju i vinu, kao i po proizvodnji hmelja . 1826. godine, knez Livije Odeskalki izgradio podrum i uzdigao vinsku kulturu tako da se i danas Erdevik prepoznaje prvo kao vinski kraj. Draz mestu sigurno daju tri crkve, stoletni primerci dzakarande, retkog drveca koje krasi lisabonske ulice. Rimljani su Erdeviku ostavili znacajne spomenike, a priroda raskos, koja se nicim ne moze meriti. Ipak, na mestu najmanjeg od tri jezera koja pripadaju Erdeviku, Banja, udruzenim snagama rimskih graditelja i neprevazidjenog neimara prirode, stvoreno je ono sto ni ljudska masta ne bi znala da izmasta. Druga dva jezera, Moharac i Bruje, su vestacka, ali zahvaljujuci njima citav krajolik je dobio pitoreskno ruho koje ga cini neponovljivim. Kontrolna tacka transverzale je Erdevicki podrum |
- KT 8 -MANASTIR DJIPSA

KT 8 -MANASTIR DJIPSA - 172 mnv
Pecat se nalazi u manastiru Djipsa. Manastir je po predanju osnovao krajem XV veka despot Jovan Brankovic.
U sacuvanim zapisima iz XVI veka ovaj se manastir pominje kao metoh
veceg i bogatijeg Kuvezdina. Manastir je bio napusten od kraja I
svetskog rata do 1922. god. kada je i obnovljen. U II svetskom ratu
je tesko ostecen, a ikonostas je demontiran i odnet u Kuvezdin i
tako delimicno sacuvan. Posle II svetskog rata konaci su korisceni
kao decije odmaraliste, a od 1980. god. manastir je ponovo naseljen
i postepeno se obnavlja crkva sv. Nikole.
| Pecat se nalazi u manastiru Djipsa. Manastir je po predanju osnovao krajem XV veka despot Jovan Brankovic. U sacuvanim zapisima iz XVI veka ovaj se manastir pominje kao metoh veceg i bogatijeg Kuvezdina. Manastir je bio napusten od kraja I svetskog rata do 1922. god. kada je i obnovljen. U II svetskom ratu je tesko ostecen, a ikonostas je demontiran i odnet u Kuvezdin i tako delimicno sacuvan. Posle II svetskog rata konaci su korisceni kao decije odmaraliste, a od 1980. god. manastir je ponovo naseljen i postepeno se obnavlja crkva sv. Nikole. |